Aplikesen bilong UHF Ea Tag

Dec 31, 2021

Larim wanpela toksave

Zimbabwe i wok long yusim wanpela bloksen pletfom long bihainim planti tausen bulmakau, na tu, wok bilong givim sut o marasin long ol bulmakau, na kisim ol data long rot bilong ol UHF RFID yau tag. Ol fama, ol man bilong baim ol animal, ol dokta bilong ol animal, na ol narapela profesenel bilong ol bulmakau i wok long yusim ol data ol i bin bungim bilong konfemim helt bilong ol bulmakau long taim bilong trenseksen bilong Merilan long taim bilong trenseksen bilong Merilan i stap long taim bilong trenseksen bilong Maryland long taim bilong trenseksen bilong Merilan long taim bilong trenseksen bilong Maryland long taim bilong trenseksen bilong Merilan i stap long taim bilong trenseksen bilong Maryland long taim bilong trenseksen bilong Maryland, ol i givim long taim bilong trenseksen bilong Maryland long taim bilong trenseksen bilong Maryland. Global.


The low-cost solution provided by E-Livestock is called "Technology for Good" to digitally manage each cow. The company explained that in this way, farmers large and small can better access and share information about animal breeding, sale or trading. These data can be used not only to track the health of each animal, but also to track its mortgage status (for example, whether there is a lien on a specific cow). Payment Group MastaKad (MastaKad) em i wanpela bloksen sos solusen provaida.


CEO bilong E-Livestock, Chris Lait (Chris Lait) i tok olsem kampani i bin stat long kontinen bilong Afrika na wokim dispela sistem bilong ol fam bilong olgeta sais long wol long rot bilong givim low-cost visibiliti na trasebiliti long wan wan animal. . Wright i bin stap insait long global intanesenel divelopmen wok long rot bilong Yunaitet Stets Ejensi bilong Intenesenel Divelopmen (USID) Hangre long Afrika.


Gol bilong Wright em long helpim wok bilong ol bulmakau long Zimbabwe long rot bilong E-Lifstok solusen. Long wankain taim, em i toktok wantaim Afrika na 6-pela narapela kantri long skruim teknoloji i go long ol narapela eria. Long longpela taim, em i plen long givim dispela rot long wanpela global skel.


Long Zimbabwe, ol data ol RFID yau tag i ritim i kamap bilong kamapim gutpela helt bilong ol bulmakau, daunim hevi bilong ol bulmakau i kisim, na promotim intanesenel sels bilong ol bulmakau o bulmakau long kantri{{0} Zimbabwe em i wanpela bikpela produsa bilong bulmakau bulmakau, wantaim wanpela total bilong 6 milien het i het{2}}

70 80mm ear tagimage

In 2018, an outbreak of tick-borne disease killed 50,000 cattle and forced Zimbabwe to close all beef exports. This loss is an economic blow to Zimbabwe, since then Zimbabwe has been striving to become a beef exporter. In order to prevent such diseases, cattle are usually soaked with pesticides and receive vaccination and medical treatment as i nidim.


E-Lifstock i laik kamapim wanpela rekot we ol i ken serim, na tu taim wan wan bulmakau i kisim dispela kain tritmen na ol helt infomesen i go wantaim, na tu olgeta dinau o lien bilong wanem kain animal ol i makim bilong kisim namba. Olsem na, kampani i kamapim wanpela bloksen-bes solusen long kos bilong US$2 long wan wan bulmakau, we nau em i wankain olsem kos bilong ol fama i baim ol standet printed ID lebol bilong ol bulmakau bilong ol, we nau ol i laikim ol fama i baim standet printim ID lebol bilong ol bulmakau bilong ol, we nau ol i laikim ol fama i baim standet printim ID lebol bilong ol bulmakau bilong ol, we nau ol i laikim ol fama i baim ol standet printim ID lebol bilong ol bulmakau bilong ol, we nau ol i laikim.


Gol bilong kampani em long winim mak bilong ol animal long painim ol tritmen i kamap we i save senis long taim, na long winim klia pasin bilong ol bisnis proses, we ol i ken lukim long klaut, na kos i no winim ol standet ID tag.


Wanwan UHF RFID Ear tag oli printim wetem wan QR kod mo wan dijitol ID, mo afta oli afiksem long sora blong buluk ia. ID namba ia i folem standet blong ID blong ol buluk blong wol, we i mekem se ol yusa oli save lukluk ol infomesen olsem stamba blong wanwan buluk.


Normally, when a tag is applied to an animal, its ID number will be queried using the CS108 reader of Convergence Systems Ltd. (CSL). This created the starting point of the blockchain history for that cow's cloud ID. From this starting point, farmers and tick control personnel can read the tag ID and update the status of the relevant procedures that each animal has undergone, including sokim na ol narapela medikol eksen.


Blockchain software stores data related to each event. Farmers and cattle buyers can access the health records and related information of each cattle, and these records are unchangeable. Farmers can choose to record events on the blockchain or obtain data for their own purposes. For example, when calculating the number of cattle, the system can store the collected data locally. However, regular health checks and treatments, or disease ol sik i kamap we i gat ol dokta bilong ol animal i kam lukim, ol i ken rekotim na serim tu long rot bilong bloksen. Bikos i gat planti taim ol hevi bilong netwok koneksen long ol rurel eria, man i ritim i ken putim infomesen pastaim long em i go insait long netwok kaverej.


Long Zimbabwe, long ol fama husat i no gat teknoloji bilong rida, ol tag i ken yusim tu ol RFID rida. Ol i ken yusim QR kod long skenim lebol wantaim smatfon bilong ol long kisim data. Ol yusa i no gat smat fon i ken putim ID namba ol i prinim bilong kisim ol data long bloksen.


Dispela infomesen i no inap long yusim ol fama tasol na ol memba bilong saplai sen tasol, tasol ol gavman i ken yusim tu bilong dispela infomesen. "Dispela sistem i kamap bilong olgeta manmeri," Wright i tok, "long bikpela fam i go long famili bilong tripela bulmakau."


Antap long stopim stil na lukluk long helt, dispela teknoloji i laik tu long skruim luksave bilong ol dinau bilong haus bilong ol mogej . Dispela i min olsem ol smat kontrak i ken kamap long bloksen, na tu ol infomesen olsem sapos wanpela spesifik bulmakau i gat wanpela lien na insurens bilong ol animal. Wright i tok olsem, long sotpela tok, indastri bilong ol bulmakau i givim bikpela maket sans bilong promotim dispela teknoloji{2}}} bilong Afrika long Afrika. ol bulmakau long Yunaitet Stets. Em i tingim olsem dispela teknoloji bai i go long ol dispela animal.


However, cattle are not the only animals that can be tagged and tracked through blockchain. The Zimbabwe Parks and Wildlife Service requires this technology to be applied to certain wild animals, such as elephants that share space with cattle. Wright explained that for the purpose of safety and protection of elephants, tracking the location of elephants traditionally uses satellite positioning, but the cost is high. The RFID Ear tag i givim wan alternatif we i no sas tumas.


Sanders said that although UHF Ear tags cannot be read immediately when animals are swaying freely, in the case of cattle, the readable distance of such tags is 5 to 20 meters, depending on the tag and the environment. Therefore, reading the tags of wild animals in the cattle area may provide useful data. Ear tags can be read very well, partly because they are separated from other parts of the body, and the animal's planti taim ol i save muvim ol yau, na dispela inap stretim rot bilong transmisin bilong transmisin.


Long narapela step, ol i ting dispela teknoloji bai kamap long Mosambik long saut-is bilong Afrika, na ol bai yusim tu long ol narapela animal olsem sipsip, buai na meme. Wright i tok, "Simbabwe i bin putim pastaim long wanpela kantri we ol fama i stap long wanpela hatpela sindaun. Dispela em long givim teknoloji long gutpela sindaun bilong ol manmeri bilong gutpela sindaun. Dispela em long givim teknoloji long gutpela sindaun bilong ol manmeri bilong gutpela sindaun bilong ol.

-_08


Askim wok painimaut